BOSNA I HERCEGOVINA

Federacija Bosne i Hercegovine je zemlja jugoistočne Europe, na Balkanskom poluotoku, koju čine dva entiteta : Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska. Graničeći se sa Hrvatskom na sjeveru, zapadu i jugu, Srbijom na istoku i Crnom Gorom na jugoistoku, Bosna i Hercegovina je jedan od neotkrivenih turističkih dragulja bivše Jugoslavije, skoro potpuno zaokružen kopnom, osim 26 km jadranske obale, oko grada Neuma. Ilirska plemena koja su vladala čitavim Balkanom su doživjela svoj konačni pad u borbi protiv Rimljana u tvrđavi Vranduku, u blizini Zenice, oko 6. Stoljeća prije Krista. Francuski putopisac početkom 19. stoljeća opisuje da Bosna ima više od 40 utvrđenja i tvrđava, raznih veličina i očuvanosti. U Bosni i Hercegovini su se susretale istočne i zapadne civilizacije, koje su nekada ratovale, ali su se češće međusobno obogaćivale i ojačavale, kroz dugi period svoje očaravajuće povijesti. Federacija Bosne i Hercegovine zauzima površinu od preko 50,000 km2, i često je nazivaju “srcem jugoistočne Evrope”. Bosna i Hercegovina je prirodno čudesna zemlja – blagoslovljenih olujnih kanjona, bujnih šuma bogatih divljači (preko 25 milijuna hektara pod šumama), kristalno čistih rijeka i modro-plavih jezera i dragocjene smijese kultura i tradicija, nastalih na ovoj brdovitoj regiji južnih Dinarskih planina. U Bosni i Hercegovini je utvrđeno 227 vrsta biljaka, koje pripadaju 71 različitim biljnim grupama i koriste se u etno-terapeutske namijene. Bosna i Hercegovina je jedinstvena i pruža usamljene staze, strme uspone, veličanstvene panorame, brze spustove, osvježavajuće kupanje i odličnu zabavu. Bosna i Hercegovina posjetioce očarava svojim prirodnim ljepotama, nadahnjuje bogatim kulturnim nasljeđem i dira toplinom i urođenom gostoljubivošću njenih stanovnika. Osim toga, ono što je posebno sjajna stvar Bosne i Hercegovine je činjenica da u tri sata vožnje možete skijati po obroncima bosanskih olimpijskih planina i kupati se u Jadranskom moru. Glavne turističke atrakcije Bosne i Hercegovine: Sarajevo – glavni grad Bosne i Hercegovine i Olimpijski grad, kao i grad nauke, turistički i kulturni centar, Banja Luka – glavni grad Republike Srpske, Bihać i rijeka Una, sa veličanstvenim vodopadima i Nacionalnim Parkom Una, Doboj sa tvrdavom iz 13. stoljeća, Jajce sa prekrasnim vodopadom i jezerima, Park prirode Blidinje, Prijedor, Nacionalni Park Kozara i najveći spomenik iz Drugog svjetskog rata u Mrakovici, rijeka Neretva, rijeka Buna i izvor Vrelo Bune sa povijesnim gradom Blagajem, Kraljevsko selo Kotromanićevo, kanjon Tare, prašuma Perućica (kod povijesnog grada Foče) koja je jedna od dvije preostale prašume Evrope, rijeka Sutjeska i kanjon, u okviru Nacionalnog Parka Sutjeska, povijesno selo Počitelj, Mostar – “grad sunca” sa svojim “Starim mostom” - obnovljenim posle razaranja , Međugorje – mjesto pojave čuvene Djevice Marije, planine Bjelašnica i Jahorina, Hutovo blato, primorski turistički centar Neum, Travnik – grad Ive Andrića, Park prirode Tajan, nekropole stečaka Stolac i Radimlja, Trebinje, manastir Tvrdos, manastir Dobrun, Stari most u Višegradu – UNESCO znamenitost, tvrđava Bobovac, Bijeljina, Tuzla, pećina Vjetrenica…
Bosna je također mjesto gdje su se 1943. godine, najdramatičnije godine Drugog svjetskog rata, dogodile neke od najvećih bitaka tog svjetskog rata. Tokom Drugog Svjetskog rata se u Bosni odigralo pet od sedam najvažnijih partizanskih antifašističkih ofanziva. Bosna i Hercegovina je značajno planinsko područje, koje na jugu obuhvaća centralni dio Dinarskih planina – Dinarskih Alpa, brdovitog sjeverozapadnog dijela i ravnice u njenom sjeveroistočnom dijelu, koja doseže do Panonske nizine, dok se na jugu graniči sa Jadranskim morem. Široka područja divljine i netaknuta priroda Bosne i Hercegovine je čini odličnom avanturističkom destinacijom i odredištem ljubitelja prirode. Dinara je planinski vijenac koji predstavlja prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, po kome je nazvan čitav planinski lanac. Vijenci Dinare se protežu pravcem sjeverozapad – jugoistok, dužinom od 645 km, prateći jadransku obalu. Planina Dinara je duga 84 km i njen najviši vrh je Troglav, visine 1913 metara. Centralna Bosna je najviši dio zemlje, koga čine dominantne planine Vlašić, Čvrsnica i Prenj. Planina Prenj je svakako jedna od najljepših i najimpresivnijih planinskih vijenaca u Bosni i Hercegovini, kao i cijelog krečnjačkog Dinarskog planinskog sistema. Planinu Prenj odlikuju uzbudljivi, elegantni i oštri vrhovi, veličanstveni prijevoji, 11 vrhova preko 2000 metara, predivne doline i drugi alpski oblici, prekriveni snijegom većim dijelom godine. Gradovi Konjic, Jablanica i Mostar se nalaze u podnožju planine Prenj. Najviši vrh Prenja je vrh Zelena Glava, visok 2155 metara. Istočnu Bosnu čine planine Trebević, Jahorina, Igman, Bjelašnica i Treskavica, koje pripadaju Dinarskim planinama. Ovdje su 1984. godine održane Zimske Olimpijske Igre. Danas olimpijske planine dočekuju nove generacije skijaša i ljubitelja zimskih uživanja na snijegu, koji skijaju padinama najvišeg olimpijskog nivoa, začuđujuće povoljnih cijena i bez ikakvog čekanja u dugim redovima. Dođite na skijanje u Bosnu i Hercegovinu, da upoznate najuzbudljiviju skijašku destinaciju jugoistočne Evrope !
National Geographic je proglasio Bosnu i Hercegovinu među 10 najboljih avanturističkih destinacija u 2012. Bosna i Hercegovina, kao turistička destinacija koja omogućava izvanredno splavarenje, planinarenje, skijanje i druge adrenalin sportove, nudi najbolje planinske biciklističke ture i pješačke rute duž drevnih karavanskih puteva, koji su stoljećima povezivali planinska naselja. Unutrašnjost Bosne i Hercegovine je veća geografska regija umjerene kontinentalne klime, sa toplim ljetima i snježnim, hladnim zimama. Grebeni dinarskih planina Bosne i Hercegovine čine prirodnu granicu između mediteranske i kontinentalne – alpske klime. Tople mediteranske temperature, koje se sudaraju sa oštrim planinskim zrakom, stvaraju jedan od najraznovrsnijih eko sistema Europe. Hercegovinu, južni dio Bosne i Hercegovine, odlikuje mediteranska klima i plodna ravnica, sa veoma toplom, sunčanom i suhom klimom. Hercegovina ima izuzetnu komparativnu prednost u proizvodnji ljekovitog smilja, jer naučne analize potvrđuju da je smilje iz Hercegovine među najkvalitetnijim sortama ovog ljekovitog bilja na svijetu. Flavije Galerije Valerije Licinijan Licinije – Flavius Galerius Valerius Licinianus Licinius, rođen oko 250. godine u Popovom Polju, porijeklom Tribal, bio je rimski car od 308. do 324. godine, poginuo 325. godine. Hercegovina je nazvana po posljednjem vladaru Huma, Hercegu Stjepanu, koji je bio posljednji vladar bosanske aristokratske porodice Kosača, prije turskog osvajanja. Najraniji srednjovjekovni izvori (početak 10. stoljleća), Hercegovinu nazivaju Hum ili Zahumlje, kojem su na čelu domaći knezovi (dux Chulmorum).U periodu od 10. do 15. stoljeća taj toponim se prostorno sve više širio, pa su sredinom 15. stoljeća uspostavljene one granice koje i danas označavaju hercegovački prostor. U Bosni i Hercegovini ima oko 1000 rijeka i riječica. Rijeka Sava je najveća rijeka Bosne i Hercegovine i čini prirodnu sjevernu granicu sa Hrvatskom. Predivne rijeke Una, Sana i Vrbas su desne pritoke Save, smještene u Bosanskoj Krajini, sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Bosna je dobila ime po reci Bosni, koja svojim čitavim tokom teče u okviru granica zemlje. Ona se proteže kroz centralnu Bosnu, od izvora u blizini Sarajeva, do ušća u reku Savu, na sjeveru. Drina teče istočnim dijelom Bosne i svojim skoro čitavim tokom čini prirodnu granicu, neki kažu vezu sa Srbijom. Granica između Srbije i Bosne i Hercegovine je duga 383 km, od čega rijeka Drina obuhvata 229 km granične linije i omogućava raznovrsne turističke aktivnosti i sadržaje na vodi. Neretva je glavna rijeka Hercegovine, jedina koja teče u pravu jugozapada i pripada slivu Jadranskog mora. Termalne vode Bosne i Hercegovina imaju značajnu ulogu u zdravstvenom i rekreativnom turizmu  i balneoterapiji. Tradicija korištenja termalnih i ljekovitih voda u Bosni i Hercegovini potiče od drevnih vremena, perioda grčke i rimske civilizacije.  Na izvorima u Banji Vrućici pored Teslića su pronađeni novčići korišteni za zdravstvene usluge. Termalne vode banje Guber su također poznate od doba Rimljana, koji su izvor nazvali Domavia, a čitavo područje Argentaria. O tome svjedoči natpis na ostacima rimskih termi. Prvi tragovi upotrebe termalnih voda na Ilidži kod Sarajeva potiču iz perioda rimske vladavine, kada su nastale prve terme, o čemu svjedoče arheološka istraživanja. Organizirano korištenje ljekovitih izvora Ilidže je počelo 1895. godine, dok je tokom Austro-ugarske vladavine sagrađen veliki broj smještajnih i terapijskih kapaciteta. Prve provjere kvaliteta termalnih voda u Fojnici, koje je obavio E. Ludwig 1888. godine su bile naučna potvrda narodne tradicije o ljekovitim svojstvima ovih voda. Prvi pisani dokumenti o ljekovitoj vodi u Kiseljaku potiču iz 14. stoljeća.

Sarajevo

Nijedan grad na svijetu na tako maloj površini u središtu grada nema sve bogomolje dominantne za Europu: katedralu, hram, džamiju, sinagogu. Sarajevo je grad na rijeci Miljacki te je poznat kao grad gdje je započeo prvi svjetski rat. Grad poznat po dobrim ćevapima i dobroj glazbi.

Sarajevo je glavni grad i najveći grad Bosne i Hercegovine, a također i glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine, te centar Kantona Sarajevo. Sarajevo i okolica su dugo (bili) glavni kulturni i politički centar Bosne i Hercegovine. To je regija koji nudi sve, počevši od uzbuđenja orijentalnog središta Sarajeva do jedne od posljednjih prašuma Evrope, u Nacionalnom Parku Sutjeska, na istoku države. Kulturno, prirodno i povijesno nasljeđe Sarajeva je svakako jedno od najzanimljivijih na čitavom Balkanu, jer su se u Sarajevu susrele velike istočne i zapadne sile i ostavile svoje utjecaje u ovom, još uvijek prilično nepoznatom uglu svijeta – prvobitno mali seoski trg Tornik, zatim Trgovište, Staro Trgovište i, najzad, Vrhbosna, stara župa u zemlji porodice Pavlović, koja se spominje 1244. godine. Turci su definitivno osvojili Vrhbosnu nešto prije 1450. godine, kada je naselje preimenovano u Sarajevo. Tada su pod gradom osnovali varoš i u njoj sazidali veliki saraj (dvor), po kojem je ova danas znamenita varoš i dobila ime. Posle više od 400 godina otomanske uprave, 1878. godine je Sarajevo postalo, praktično preko noći, dio Austrougarske monarhije. Ovo je bila vrlo velika promjena koja je doprinijela potpuno novom stilu gradnje i arhitekture grada Sarajeva. Usprkos opiranju, ovaj dio povijesti Sarajeva je donio brojne pogodnosti stanovništvu. Austrougarsko carstvo je u Sarajevo dovelo industriju, bolju infrastrukturu i nove tehnologije, što je predstavljamo određeno ispitivanje prije primjene u Beču. Zahvaljujući tome je Sarajevo 1885. godine bilo prvi grad u Europi sa potpuno elektrificiranim sistemom tramvaja, koji je još uvijek u upotrebi, sa građevinama uz Miljacku koje čine najbolje primjere austrougarske gradnje, nastale ubrzo pošto je Sarajevo postalo dio Austrougarskog carstva. Hotel Evropa Sarajevo je bio prvi moderan hotel, osnovan 1882. godine na raskrsnici orijentalnog i europskog Sarajevo, tada najpoznatije i najposjećenije mjesto susreta u Sarajevu. Projektirao ga je češki arhitekt Karlo Paržik, koji je sa 26 godina došao u Sarajevo, u kome je radio skoro 60 godine. On je autor nekih od najpoznatijih i najljepših građevina i zgrada Sarajeva. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu protiče rijeka Miljacka, koja nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina Romanije i Jahorine, obzirom da regija Sarajeva pripada jednom od najviših planinskih regija Bosne i Hercegovine.  Grad Sarajevo, koji leži na nadmorskoj visini od 511 metara, potpuno okružuju olimpijske planine, koje dosežu i 2000 metara visine: Bjelašnica, Jahorina, Igman, Treskavica i Trebević. Jahorina se proteže koridorom i kantonom Goražde, direktno do jugoistoka Sarajeva, graničeći se sa planinom Bjelašnicom. Jahorina je prekrasna sarajevska olimpijka planina visoka 1913 metara i zapravo smještena u centru sarajevskih planina. Poput drugih planina oko Sarajeva, Jahorina je popularna ski destinacija, poznata po ski stazama i bogatoj ponudi zimskih sportova i aktivnosti. Tokom Olimpijskih igara 1984. godine su na Jahorini održana ženska skijaška takmičenja, dok su se takmičenja za muškarce odigravala na planini Bjelašnici. Danas je planina Jahorina veoma popularna zimska destinacija, odlična za brojne zimske sportove i aktivnosti u prirodi – skijanje, planinarenje, snowboard i sankanje. Jahorinu odlikuje preko 40 km ski staza, kao i suvremena infrastuktura i oprema. Ova regija pripada najvećem planinskom dijelu Bosne i Hercegovine, te zahvaljujući osunčanosti, uživa u toplom i srdačnom osjećaju u malim sredinama u i oko Sarajeva. Posle provjere instaliranih kabina žičare na Trebeviću, izvršena je prva probna vožnja sarajevske gondole u januaru  2018. godine jednog od simbola Bosne i Hercegovine. Planirano je da sarajevska trebevićka žičara do vrha Trebevića ima 33 kabina-gondola, svaka sa po 10 mjesta, kapaciteta 1200 osoba sat. Umjesto nekadašnje brzine sarajevske žičare, kojoj je trebalo 12 minuta da stigne do vrha, nova žičara do vrha Trebevića stiže za 7 minuta i 15 sekundi. Sarajevo je primjer određene višestoljetne borbe protiv spoljnog utjecaja i sažimanja tih utjecaja u jednu od najraznovrsnijih kultura Europe. Zaista, postoji samo nekoliko mjesta na svetu sa pravoslavnim i katoličkim crkvama, džamijom i sinagogom na pješačkoj udaljenosti od 10 minuta jedna od druge. Ako postoji i jedan grad u Europi koji sa lakoćom opkoračava Istok i Zapad, to je Sarajevo. Ovdje su bizantsko i otomansko Carstvo Istoka i rimsko, mletačko i austrogarsko carstvo Zapada, ostavili neizbrisiv trag kroz kulturu, tradicije i religije, što Sarajevo čini elegantnim, kosmopolitskim gradom. Šetnja pak, kroz Baščaršiju –povijesni stari dio Sarajeva je šetnja kroz prošlost grada. Od užurbanih, otomanskih kvartova, načičkanih slastičarnicama, kafanama i brojnim zanatskim radnjicama, do administrativnog i kulturnog centra iz doba Austrougarske, Sarajevo obuhvaća najbolje iz oba sveta. U Sarajevu ljudi imaju vremena za porodicu i prijatelje. Često se stoga u Sarajevu kaže da se vrijednost čovjeka ne mjeri materijalnim dobrima, već prijateljima. U neposrednoj blizini Ilidže je spomenik prirode Vrelo Bosna, do koga se stiže stoljetnom alejom drvoreda dugom 3 km. Velika Aleja je zasađena 1894. godine i obuhvata oko 726 drveta divljeg kestena, predstavljajući prekrasno šetalište, vožnju bicikla, trčanje… To je spomenik prirode sa izvorima, potocima bujne sveže vode… Vrelo Bosne u Sarajevu je morfološki, hidrološki i botanički fenomen prirode, koji je među najljepšim znamenitostima Sarajeva i okoline. Na području Vrela Bosne je glavni izvor pitke vode u Sarajevu –  Bačevo, koji obuhvaća preko 603 hektara i čini prirodno stanište 26 raznih vrsta biljaka i 20 životinjskih vrsta, od kojih su neke endemske vrste. Ovo područje je također i stanište autohtone vrste pastrve. Sjeverozapadno od Sarajeva se nalaze naselja drevnog Bosanskog Kraljevstva, od kojih su u 14. i 15. stoljeću nastali gradovi poput Visokog, Fojnice i Vareša. Na kraju Sarajeva je prostranstvo kanjona Gornje Drine, veličanstvene prirode, koja očekuje sve vrste eko-avanturista i ljubitelja prirode. Grad Sarajevo obiluje muzejima, među kojima su Muzej Grada Sarajeva, Muzej Suvremene Umjetnosti, Narodni Muzej Bosne i Hercegovine (osnovan 1888. Godine), Povijesni Muzej Bosne i Hercegovine i Muzej Književnosti i Kazališne Ujmetnosti Bosne i Hercegovine. U Sarajevu se nalazi i Narodno Kazalište Bosne i Hercegovine, osnovano 1919. godine, kao i Sarajevsko kazalište Mladih. Druge kulturne institucije Sarajeva su: Centar za sarajevsku Kulturu, Sarajevska Biblioteka, Umjetnička galeriju Bosne i Hercegovine i Bosanski Institut, privatna biblioteka i umjetnička zbirku, sa fokusom na bosansku povijest.
Znamenitosti Sarajeva : Baščaršija, stari trgovački centar iz doba Otomanskog Carstva, Vrelo Bosne, Gazi Husrev-begova džamija, Ferhadija džamija, Carska džamija, Ali-pašina džamija, Morića Han, Većnica-Gradska kuća, Sahat kula, Stara pravoslavna crkva, Pravoslavna Crkva Rođenja Presvete Bogorodice, Katolička katedrala Srca Isusovog, Sinagoga, neolitsko arheološko nalazište u Butmiru, Rimski most, vodopad Skakavac, planine Jahorina, planine Bjelasnica i Igman, Ilidža…